Sačekajte momenat!!!Општина Беочин
-
-
-
-
-
-
-
<< Nazad

PRIVREDNA DRUŠTVA

UPUTSTVA ZA OSNIVANjE

Pokretanje postupka registracije:

Postupak registracije pokreće se podnošenjem registracione prijave Agenciji (neposredno u sedištu APR u Beogradu ili u nekoj od organizacionih jedinica ili poštom), a može biti pokrenut i po službenoj dužnosti ako je takva registracija predviđena zakonom ili kada je to u javnom interesu.

Ako postupak pokreće stranka, prijava se podnosi na propisanom obrascu ili ako obrazac nije propisan - u formi podneska u kom se navode podaci o:

  1. nazivu registra kome se prijava podnosi (Registar privrednih subjekata)
  2. predmetu i vrsti registracije
  3. podnosiocu prijave (ime, prezime, matični broj/broj pasoša za stranca, adresa)
  4. načinu dostavljanja odluke Registratora (poštom na označenu adresu ili ličnim preuzimanjem u sedištu APR u Beogradu ili nekoj od organizacionih jedinica).

Pri tome, registraciona prijava osnivanja je propisana, te se podnosi na propisanom obrascu (JRPPS) pri čemu je potrebno izabrati odgovarajući obrazac u zavisnosti od pravne forme subjekta koji se osniva. Dakle, prijava osnivanja podneta u formi podneska, umesto na propisanom obrascu, uvek će biti odbačena.

Registracione prijave promene i brisanja nisu propisane, ali se na internet strani Agencije, u odeljku Obrasci, mogu pronaći ponuđeni obrasci koji olakšavaju registraciju. Treba voditi računa da se prilikom podnošenja registracione prijave promene uvek podnosi prva strana prijave (Obavezni podaci) koja sadrži polja za upis svih gore pobrojanih (1-4) obaveznih podataka, a da se uz nju prilažu i odgovarajući dodaci u zavisnosti od vrste promena koje se prijavljuje za registraciju. Pri tome, bitno je odabrati odgovarajući dodatak, tako da podaci upisani u dodatku budu u saglasnosti sa dokumentacijom koja se prilaže uz registracionu prijavu. Nikada nemojte prilagati prazne dodatke za one promene koje ne želite da registrujete.

Ovlašćeni podnosilac:

Kada se postupak pokreće po zahtevu stranke, podnosilac prijave mora biti ovlašćen za njeno podnošenje.

A) Podnošenje registracione prijave osnivanja:

Podnosilac registracione prijave osnivanja može biti:

  1. osnivač
  2. lice koje punomoćjem ovlasti osnivač.

Napomena:

Ukoliko se punomoćje za podnošenje registracione prijave daje advokatu, potpis vlastodavca ne mora biti overen od strane organa nadležnog za overu potpisa.
Kada je podnosilac registracione prijave punomoćnik – advokat, on može ovlastiti drugog advokata za podnošenje prijave (zameničko punomoćje), osim ako je vlastodavac u punomoćju drugačije odredio.
Punomoćnika, koji je advokat, može menjati advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen, osim ako je vlastodavac u punomoćju drugačije odredio.
Punomoćnik advokat mora obavezno staviti svoj pečat na dostavljenu registracionu prijavu.
Punomoćje za podnošenje registracione prijave mora biti priloženo pri podnošenju registracione prijave.

B) Podnošenje registracione prijave promene i brisanja:

Podnosilac registracione prijavepromene i brisanjamože biti:

  1. registrovani zastupnik (direktor, drugi registrovani zastupnik, likvidacioni ili stečajni upravnik) privrednog subjekta,
  2. novoimenovani zastupnik privrednog subjekta (ako se prijava odnosi na promenu zastupnika)
  3. lice koje zastupnik ovlasti punomoćjem,
  4. za registraciju promene člana društva podnosilac može biti i član koji istupa odnosno pristupa društvu.

Napomena:

Ukoliko se punomoćje za podnošenje registracione prijave daje advokatu, potpis vlastodavca ne mora biti overen od strane organa nadležnog za overu potpisa.
Kada je podnosilac registracione prijave punomoćnik – advokat, on može ovlastiti drugog advokata za podnošenje prijave (zameničko punomoćje), osim ako je vlastodavac u punomoćju drugačije odredio.
Punomoćnika koji je advokat može zamenjivati advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen, osim ako je vlastodavac u punomoćju drugačije odredio.
Punomoćnik advokat mora obavezno staviti svoj pečat na dostavljenu registracionu prijavu.
Punomoćje za podnošenje registracione prijave mora biti priloženo pri podnošenju registracione prijave.

Odlučivanje Registratora po prijavi

Rok za odlučivanje o prijavi je pet dana od dana prijema prijave. Kada se prijava podnosi poštom, kao datum i vreme njenog podnošenja, uzimaju se datum i vreme prijema prijave u Agenciji, a ne datum predaje pošti.

donosi rešenje kojim odbacuje prijavu. Reč je o situacijama u kojima tražena registracija ne može uopšte biti izvršena, pa je donošenjem ovakvog rešenja postupak okončan bez mogućnosti da podnosilac uz dostavljanje neke dopunske dokumentacije utiče na drugačiji ishod postupka.

Ako Registrator utvrdi da nisu ispunjeni ostali uslovi iz člana 14. stav 1. Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre („Službeni glasnik RS“ br. 99/11) donosi rešenje kojim odbacuje prijavu i utvrđuje koji uslovi za registraciju nisu ispunjeni.

Ako podnosilac u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog rešenja podnese:

  1. novu registracionu prijavu za registraciju podataka o čijoj registraciji je odlučeno tim rešenjem (pri čemu je bitno da nova prijava bude podneta u celosti, a ne samo pojedini delovi prijave, budući da je reč o novom zahtevu za registraciju),
  2. dostavi eventualno nedostajuću i/ili ispravljenu dokumentaciju (ukoliko je u rešenju o odbacivanju navedeno koja dokumentacija nije priložena i/ili koji su nedostaci priložene dokumentacije)
  3. i plati polovinu od iznosa propisane naknade za registraciju koja je predmet prijave (pri čemu će ovaj iznos uvek biti naveden u obrazloženju rešenja o odbacivanju),

zadržava pravo prioriteta odlučivanja zasnovano podnošenjem prijave odbačene u skladu sa napred navedenim.

Ukoliko podnosilac odluči da koristi pravo prioriteta, potrebno je da u novoj registracionoj prijavi na prvoj strani obavezno navede broj prethodno odbačene prijave. Na ovaj način podnosilac se poziva na pravo prioriteta što je veoma bitno, jer u suprotnom Registrator dostavljenu prijavu može posmatrati kao potpuno nov zahtev, u kom slučaju će prijava najverovatnije biti odbačena (zbog nedovoljne naknade i/ili nedostajuće dokumentacije).

Dostavljanje pismenog otpravka odluke Registratora (rešenja)

Dostavljanje pismenog otpravka odluke Registratora vrši se na izričit zahtev podnosioca prijave. Ovo znači da podnosilac u prijavi mora da zahteva dostavljanje odluke Registratora i da odabere jedan od ponuđenih načina dostave. Ukoliko ovo ne učini, pismeni otpravak odluke Registratora neće biti dostavljen, a podnosilac će sa sadržinom odluke moći da se upozna u odeljku Pretraga podataka privrednih društava (za izabrano privredno društvo pogledati Odluke registratora).

Načini na koje se vrši dostavljanje pisanog otpravka odluke Registratora su sledeći:

  1. poštanskom pošiljkom, na registrovanu adresu za prijem pošte pravnog lica
  2. poštanskom pošiljkom, na adresu sedišta pravnog lica (ako adresa za prijem pošte nije registrovana)
  3. preuzimanjem u sedištu Agencije
  4. preuzimanjem u nekoj od organizacionih jedinica Agencije
  5. poštanskom pošiljkom na adresu podnosioca.

Žalba na odluku Registratora

Protiv odluka Registratora žalbu može podneti podnosilac prijave.

U žalbi se obavezno navodi broj i datum odluke koja se žalbom pobija, razlozi pobijanja, identifikacioni podaci o podnosiocu žalbe i potpis podnosioca žalbe.

Žalba se podnosi ministru nadležnom za položaj privrednih društava i drugih oblika poslovanja, preko Agencije, u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke.

Ako podnosilac prijave izjavi žalbu na rešenje kojim je zahtev za registraciju odbačen uz utvrđivanje uslova koji nisu bili ispunjeni i istovremeno otkloni nedostatke utvrđene rešenjem, smatraće se da radnje preduzete radi otklanjanja utvrđenih nedostataka nisu ni preduzete, odnosno nastaviće se postupak po žalbi. Ovo znači da podnosilac uz žalbu ne može dostaviti nedostajuću ili ispravljenu dokumentaciju, odnosno da ona neće biti uzeta u obzir ako je dostavljena uz žalbu.

Ako Registrator utvrdi da je žalba neblagovremena, nedopuštena ili izjavljena od neovlašćenog lica, odbaciće žalbu svojim rešenjem.

Ako Registrator utvrdi da je žalba osnovana, izmeniće pobijenu odluku ili staviti van snage rešenje o odbacivanju prijave i doneti rešenje o usvajanju prijave.

Ako Registrator u roku od pet dana od dana njenog prijema, žalbu niti odbaci niti usvoji, bez odlaganja je dostavlja nadležnom ministru.

Ministar o žalbi odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema žalbe u ministarstvu.

Ispravka greške

Ako je prilikom registracije načinjena greška u pisanju, računanju ili druga očigledna greška, Registrator će, u roku od pet dana od dana saznanja za grešku ili od dana podnošenja zahteva za ispravku, izvršiti ispravku greške u registru i o tome doneti zaključak.

Ako Registrator, odlučujući o zahtevu za ispravku greške, utvrdi da greška nije načinjena, donosi rešenje kojim se zahtev odbija kao neosnovan.

Dobijanje izvoda iz Registra privrednih subjekata

Za dobijanje izvoda iz Registra privrednih subjekata u Agenciji za privredne registre potrebno je:

Zahtev za izvod može da podnese bilo koje fizičko lice, a izvod se odmah dobija u Agenciji.

Poslovno ime i rezervacija naziva

A) Poslovno ime

Zakonom o privrednim društvima propisano je da privredno društvo posluje i učestvuje u pravnom prometu pod poslovnim imenom koje je registrovano u skladu sa zakonom.

Pravila kojima je Zakon uredio naziv i poslovno ime su veoma važna budući da poslovno ime koje ne ispunjava zakonom propisane uslove ne može biti registrovano i često predstavlja razlog za odbačaj prijave za registraciju, naročito prilikom osnivanja, pa preporučujemo da sledeća uputstva pažljivo proučite pre overe osnivačkog akta i podnošenja registracione prijave:

  1. Poslovno ime obavezno sadrži naziv, pravnu formu i mesto u kome je sedište društva, a može da sadrži i opis predmeta poslovanja, kao i druge elemente ako je to propisano zakonom. Tako, uz poslovno ime privrednog društva u postupku likvidacije dodaje se oznaka „u likvidaciji“, a uz poslovno ime subjekta u stečaju dodaje se oznaka „u stečaju“
  2. Poslovno ime ne može da bude takvo da vređa moral, da izaziva zabludu u pogledu pravne forme društva i da izaziva zabludu u pogledu pretežne delatnosti društva. Ovo znači da poslovno ime ne može da sadrži pogrdne i slične reči, da oznaka pravne forme u poslovnom imenu mora da odgovara stvarnoj pravnoj formi subjekta (odnosno ne sme da upućuje na neku drugu pravnu formu) i da eventualni opis predmeta poslovanja mora biti u skladu sa registrovanom pretežnom delatnošću. Tako na primer, društvo čija je pretežna delatnost trgovina, ne može u svom poslovnom imenu koristiti opis „za usluge i konsalting“ jer bi ovakav opis stvarao zabludu u pogledu pretežne delatnosti društva.
  3. Poslovno ime je na srpskom jeziku, na ćiriličkom ili latiničkom pismu.
    Pri tome je važno voditi računa da ukoliko se odabere jedno pismo u osnivačkom aktu ili odluci, istim pismom mora biti upisano i poslovno ime u registracionu prijavu. U suprotnom, postojaće nesaglasnost između registracione prijave i priložene dokumentacije, što predstavlja razlog za odbacivanje zahteva.
    Isto pravilo važi i za izbor malih ili velikih slova u poslovnom imenu – moraju biti identično navedeni i u registracionoj prijavi i u priloženoj dokumentaciji.
  4. Poslovno ime društva i prevodi poslovnog imena, mogu da sadrže naziv Republike Srbije ili njene teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine, kao i njihove pridevske oblike uz prethodnu saglasnost nadležnog organa. Takođe, mogu da sadrže i naziv strane države ili međunarodne organizacije i njihove pridevske oblike uz saglasnost nadležnog organa te države ili međunarodne organizacije. Izuzetno saglasnost nije potrebna ako poslovno ime osnivača tog društva sadrži naziv te države, domaće teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili međunarodne organizacije.
  5. Poslovno ime društva može da sadrži lično ime fizičkog lica uz njegovu saglasnost, odnosno saglasnost njegovih zakonskih naslednika ukoliko je to lice umrlo.
  6. Društvo može u poslovanju da koristi i prevod poslovnog imena ili prevod skraćenog poslovnog imena na jeziku nacionalne manjine ili stranom jeziku (pri čemu se naziv ne prevodi). Ukoliko društvo želi da koristi prevod poslovnog imena ili skraćenog poslovnog imena u svom poslovanju, potrebno je da i te prevode registruje.
  7. Naziv društva može biti na stranom jeziku, može da sadrži pojedine strane reči ili karaktere, na latiničnom pismu engleskog jezika, kao i arapske ili rimske brojeve. Važno je uočiti da se ova mogućnost odnosi samo na naziv, ali ne i na celo poslovno ime subjekta registracije.
  8. Pored poslovnog imena, društvo može da koristi i skraćeno poslovno ime, pod istim uslovima pod kojim koristi i poslovno ime i ono obavezno sadrži naziv i pravnu formu društva. Dakle naziv i pravna forma su obavezni elementi skraćenog poslovnog imena, a pored njih može da sadrži i neke druge elemente (ali ne mora). Pri tome, naziv u skraćenom poslovnom imenu mora biti identičan nazivu u poslovnom imenu, odnosno ne mogu se koristiti skraćenice naziva, akronimi i slično.
  9. Najzad, naziv društva ne sme biti istovetan nazivu drugog društva i mora se razlikovati od naziva drugog pravnog lica tako da ne izaziva zabludu o identitetu sa drugim društvom. Ovo pravilo je naročito važno, budući da je odredbom člana 14. stav 1. tačka 8. Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre propisano da po prijemu prijave registrator proverava da li je u registru koji postupa po prijavi pod istim nazivom već registrovano drugo pravno lice ili preduzetnik, ili je već podneta prijava za registraciju pod istim nazivom, ili je već rezervisan u skladu sa ovim zakonom, odnosno da li je naziv određen u skladu sa zakonom. Ukoliko postoji naziv koji je identičan ili sličan traženom nazivu, prijava će biti odbačena.
    Iz navedenih razloga, preporučujemo da podnosioci registracionih prijava osnivanja privrednih društava ili prijava za promenu naziva postojećih društava, izvrše pretragu već registrovanih naziva, kako bi izbegli neželjeno odbacivanje zahteva za registraciju.

 

Pri tome, predlažemo da se pridržavate sledećih uputstava:

B) Rezervacija naziva

Ukoliko želite da budete sigurni da će tačno određeni naziv koji želite da registrujete biti slobodan, možete se koristiti pravom rezervacije naziva, koja je propisana članom 39. i 40. Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre, kojima je propisano da se rezervacija naziva pokreće podnošenjem prijave nadležnom registru sa dokazom o uplati naknade za rezervaciju naziva (visine naknada).

Ako su ispunjeni uslovi za rezervaciju naziva Registrator u roku od pet dana od dana podnošenja prijave izdaje potvrdu o rezervaciji naziva i rezervisani naziv unosi u bazu podataka rezervisanih naziva. Potvrda sadrži oznaku registra, broj pod kojim je prijava zavedena, datum i vreme prijave, naziv koji se rezerviše, podatke o podnosiocu prijave i podatke o visini naknade. Naziv se rezerviše u korist podnosioca prijave na rok od 60 dana od dana objave, koji se uz ponovnu uplatu naknade, pre isteka roka na koji je rezervisan, može obnoviti na naknadni rok od 60 dana. Rezervacija naziva se do isteka roka na koji je naziv rezervisan, može preneti na drugo pravno ili fizičko lice u kom slučaju Registrator potvrdu o prenosu rezervisanog naziva dostavlja licu u čiju je korist naziv rezervisan.

Pretežna delatnost

Zakon o privrednim društvima (Sl. glasnik RS broj 36/2011, 99/2011), član 4. stav 1. propisuje da privredno društvo ima pretežnu delatnost, a može obavljati i sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene nezavisno od toga da li su određene osnivačkim aktom, odnosno statutom, te u članu 4. stav 2. da se posebnim zakonom može usloviti registracija ili obavljanje određene delatnosti izdavanjem prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa.

Uzimajući u obzir navedenu odredbu Zakona o privrednim društvima, privredni subjekti prijavljuju za upis u Registar koji se vodi kod Agencije za privredne registre samo jednu, pretežnu delatnost, dok se za sve ostale delatnosti podrazumeva po samom Zakonu da ih privredni subjekt može obavljati, uz pribavljanje prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa ako je to propisano posebnim zakonom.

Sa druge strane, ukoliko privredni subjekt želi da se u Registar koji se vodi kod Agencije za privredne registre upiše kao pretežna delatnost ona delatnost koja se može obavljati samo na osnovu prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa, dužno je da ovakvo odobrenje, saglasnost ili drugi akt nadležnog organa i dostavi prilikom podnošenja zahteva za upis te delatnosti u Registar (npr. proizvodnja, promet, distribucija, prerada i uskladištenje materija opasnih i štetnih po zdravlje ljudi i životne sredine, poslovi banaka, poslovi osiguravajućih društava).

Odredbom člana 88. Zakona o privrednim društvima propisano je da se na delatnost preduzetnika, shodno primenjuju odredbe člana 4. ovog zakona o delatnostima društva.

Privredni subjekt za upis u Registar koji se vodi kod Agencije za privredne registre ne dostavlja potvrdu nadležnih inspekcijskih službi o ispunjenosti uslova u pogledu prostora u kome se delatnost obavlja, osim kada je posebnim zakonom propisano da je za registraciju i obavljanje određene delatnosti potrebno pribaviti takvu potvrdu.

Iz iznetog proizilazi da privredni subjekti mogu upisati u Registar samo jednu, pretežnu delatnost, jer im je po osnovu Zakona o privrednim društvima dozvoljeno da obavljaju i druge delatnosti, s tim što sâm privredni subjekt mora voditi računa o ispunjenosti uslova za obavljanje tih delatnosti. Mišljenje Registratora privrednih subjekata u vezi sa registracijom pretežne delatnosti možete preuzeti ovde.

U vezi sa mogućnošću obavljanja svih zakonom dozvoljenih delatnosti, napominjemo i to da odredbama Zakona o privrednim društvima, a takođe ni odredbama Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju („Službeni glasnik RS“, br. 35/2009) nije predviđena ni obaveza, niti mogućnost registracije podataka o obavljanju spoljnotrgovinskog prometa i usluga u spoljnoj trgovini i da u skladu sa tim, Registar privrednih subjekata počevši od 01.02.2012. godine neće vršiti registraciju ovih podataka, a do ranije registrovani podaci neće biti javno dostupni. Dakle, obavljanje kako pretežne tako i sporednih delatnosti u spoljnotrgovinskom prometu, nije uslovljeno registracijom u Registru privrednih subjekata i ovi podaci počevši od 01.02.2012. godine ne predstavljaju predmet registracije.

NAPOMENA: PREUZETO SA INTERNET PREZENTACIJE AGENCIJE ZA PRIVREDNE REGISTRE www.apr.gov.rs

 Sve potrebne informacije o proceduri osnivanja preduzeća/radnje, možete dobiti u Opštinskom uslužnom centru, Trg Cara Lazara BB (Objekat Kulturnog centra opštine Beočin), kao i na telefon: 021872052.

 

 

-
-
-
-
-
-
-